Hrvatski turizam do 2036.: Accor predviđa 68 % više stranih noćenja – tko će osigurati radnu snagu za budući rast?

Turizam i ugostiteljstvo
Hrvatski turizam do 2036.: Accor predviđa 68 % više stranih noćenja – tko će osigurati radnu snagu za budući rast? Objavljeno: 27.10.2026.

Hrvatska bi do 2036. godine mogla ostvarivati čak 68 % više noćenja stranih turista nego 2026., pokazuje novo izvješće međunarodne hotelske grupacije Accor, izrađeno na temelju prognoza Tourism Economicsa. Dok se Europi predviđa rast stranih noćenja od 42 %, Hrvatska bi se mogla pozicionirati među osam vodećih europskih turističkih odredišta. Istodobno, novi hotelski projekti i promjene turističke potražnje otvaraju važno pitanje: hoće li razvoj turizma pratiti dovoljan broj kvalificiranih zaposlenika?

Hrvatska među osam vodećih europskih turističkih odredišta do 2036.

Prema izvješću The Changing Face of Europe's Tourism Map to 2036, Hrvatska bi u sljedećih deset godina mogla ostvariti rast noćenja stranih turista od 68 %, znatno iznad prognoziranoga europskog prosjeka od 42 %.

Analiza obuhvaća 47 europskih zemalja, a temelji se na dugoročnim prognozama kompanije Tourism Economics, koja posluje u sastavu Oxford Economicsa.

Hrvatskoj se predviđa udio od približno 4 % ukupnih stranih turističkih noćenja u Europi, čime bi zauzela osmo mjesto među europskim odredištima prema tom pokazatelju.

Prema projekcijama, ispred Hrvatske nalazile bi se Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Turska, Francuska, Grčka i Austrija, dok bi Hrvatska bila ispred Njemačke i Irske.

Važno je naglasiti da je riječ o prognozama za 2036. godinu, a ne o već ostvarenim rezultatima. Njihovo ostvarenje ovisit će o međunarodnim gospodarskim kretanjima, prometnoj dostupnosti, ulaganjima, konkurentnosti destinacija i promjenama putničkih navika.

Europski turizam očekuje snažan rast

Accorovo izvješće predviđa značajne promjene europske turističke potražnje u razdoblju od 2026. do 2036. godine.

Ključne prognoze za Europu:

  • 32 % – rast ukupnog broja turističkih noćenja
  • 42 % – rast noćenja stranih gostiju
  • 24 % – rast noćenja domaćih gostiju
  • 64 % – rast potrošnje stranih turista
  • 72 % – rast potrošnje na hranu i piće
  • 50 % – rast broja poslovnih dolazaka

Prema projekcijama, potrošnja stranih turista u Europi mogla bi porasti s približno 825 milijardi eura u 2026. na više od 1,3 bilijuna eura u 2036. godini.

To upućuje na mogućnost da turistička potrošnja raste brže od samog broja noćenja, što bi moglo dodatno povećati važnost kvalitete smještaja, gastronomije, dodatnih usluga i turističkih doživljaja.

Za hotelijere i ugostitelje takav razvoj predstavlja priliku, ali i potrebu za prilagodbom poslovnih modela.

Novi profili gostiju mijenjat će hotelsko poslovanje

Jedna od važnih poruka izvješća odnosi se na promjene u strukturi međunarodnih putnika.

Europa će se i dalje najvećim dijelom oslanjati na goste iz europskih zemalja, ali se snažan rast očekuje i s udaljenijih tržišta, osobito iz Azije i s Bliskog istoka.

Prema prognozama, međunarodni dolasci u Europu iz azijsko-pacifičke regije mogli bi porasti za 88 %, a s Bliskog istoka za 93 %.

Među pojedinačnim emitivnim tržištima posebno se ističu Kina i Južna Koreja, za koje se očekuju visoke stope rasta dolazaka u Europu.

Navedene stope odnose se na Europu u cjelini, a ne posebno na Hrvatsku.

Za hotelski sektor takve promjene mogu značiti veću važnost međunarodnih standarda usluge, višejezične komunikacije, digitalnih rezervacijskih kanala i prilagodbe različitim očekivanjima gostiju.

Buduća konkurentnost hotela neće ovisiti samo o lokaciji i smještajnim kapacitetima, nego i o kvaliteti usluge, stručnosti zaposlenika te sposobnosti menadžmenta da odgovori na nove zahtjeve tržišta.

ibis Styles Zagreb: 340 soba i planirano otvaranje početkom 2027.

Među konkretnim hotelskim projektima koje Accor ističe nalazi se i ibis Styles Zagreb, novi hotel s planiranih 340 soba.

Hotel se nalazi na adresi Ulica Silvija Strahimira Kranjčevića 29 u Zagrebu, na području Trešnjevke.

Prema informacijama objavljenima na službenoj Accorovoj stranici hotela, otvaranje je planirano u prvom tromjesečju 2027. godine.

Riječ je o planiranom terminu, a ne o potvrdi da je hotel već otvoren.

Projekt bi trebao označiti ulazak brenda ibis Styles na zagrebačko tržište te proširiti ponudu međunarodno brendiranog smještaja u ekonomičnijem hotelskom segmentu.

Prema službenom predstavljanju hotela, sadržaji uključuju restoransku ponudu, bar, prostore za zajednički rad i sastanke te fitness sadržaje.

Koncept hotela inspiriran je sportskom i urbanom energijom zagrebačke Trešnjevke.

S obzirom na kapacitet i planirane sadržaje, takav projekt zahtijeva organizaciju različitih hotelskih operacija, uključujući recepciju, domaćinstvo, gastronomiju, održavanje, prodaju i upravljanje.

Broj budućih zaposlenika i konkretni planovi zapošljavanja nisu potvrđeni u provjerenim izvorima.

Projekt ibis Styles Zagreb zato je zanimljiv i kao primjer povezanosti hotelskih investicija s budućim potrebama tržišta rada.

Što pokazuju podaci o sezonskom zapošljavanju u Hrvatskoj 2026.?

Dok Accorovo izvješće donosi dugoročne projekcije razvoja turizma, aktualni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju dio sadašnjih potreba hrvatskog tržišta rada.

Prema službenim podacima HZZ-a, od siječnja do rujna 2026. godine poslodavci su putem Zavoda iskazali potražnju za 12.912 sezonskih radnika.

U istom razdoblju s evidencije HZZ-a na sezonskim poslovima zaposleno je 11.352 osoba.

Od ukupnog broja zaposlenih na sezonskim poslovima, 8.171 osoba zaposlena je u skupini djelatnosti koja obuhvaća smještaj, pripremu i usluživanje hrane, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti te umjetnost, sport i rekreaciju.

Među najčešćim zanimanjima bili su konobari, kuhari, pomoćni kuhari, sobari, recepcionari, čistači, pomoćni konobari, kuhinjski radnici i drugi operativni profili.

Prema HZZ-u, 2.971 osoba zaposlena je na sezonskim poslovima izvan mjesta prebivališta, od čega 2.130 u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

Važno je pravilno tumačiti ove podatke. Oni se odnose na sezonsko zapošljavanje evidentirano putem HZZ-a i ne predstavljaju ukupan broj zaposlenih u hrvatskom turizmu.

Također, podatak o 8.171 zaposlenoj osobi uključuje više djelatnosti, pa se ne može u cijelosti pripisati hotelijerstvu i ugostiteljstvu.

Ovi pokazatelji pružaju uvid u sezonsko zapošljavanje putem Zavoda, ali ne obuhvaćaju sve oblike zapošljavanja, uključujući zapošljavanje izravno kod poslodavaca i dio zapošljavanja stranih radnika.

Hoće li Hrvatska imati dovoljno zaposlenika za turistički rast?

Ako se dugoročne prognoze turističkog rasta ostvare, hrvatski poslodavci morat će sve više povezivati poslovne i investicijske planove s planiranjem radne snage.

Pritom rast broja noćenja od 68 % ne znači automatski da će potreba za zaposlenicima porasti za isti postotak.

Na broj potrebnih radnika utjecat će vrsta smještajnih objekata, organizacija rada, tehnologija, produktivnost, sezonalnost i struktura turističke ponude.

Ipak, razvoj novih hotela, modernizacija postojećih objekata i povećana očekivanja gostiju otvaraju nekoliko važnih pitanja za poslodavce.

Zadržavanje zaposlenika. Dugoročno poslovanje zahtijeva stabilne timove, kvalitetne radne uvjete, jasno definirane mogućnosti profesionalnog razvoja i odgovorno upravljanje ljudima.

Razvoj rukovodećih kadrova. Novi hotelski projekti i složeniji poslovni modeli povećavaju važnost kvalitetnih generalnih menadžera, voditelja odjela, F&B menadžera, stručnjaka za prodaju i upravljanje ljudskim resursima.

Obrazovanje i usavršavanje. Promjene u strukturi gostiju zahtijevaju kontinuirano razvijanje stručnih kompetencija, poznavanje stranih jezika, digitalnih alata i međunarodnih standarda usluge.

Pravodobno planiranje zapošljavanja. Recruitment ne bi trebao započinjati tek nekoliko tjedana prije turističke sezone, osobito kada je riječ o specijaliziranim i rukovodećim pozicijama.

Suradnja s obrazovnim institucijama. Povezivanje poslodavaca sa školama, fakultetima i programima stručnog osposobljavanja može pridonijeti dugoročnom razvoju kadrova.

Za hotelske grupacije i ugostiteljske tvrtke ključno će biti promatrati zaposlenike kao sastavni dio poslovne strategije, a ne isključivo kao operativni trošak.

Rast gastronomije otvara dodatne mogućnosti

Prema Accorovu izvješću, potrošnja stranih turista na hranu i piće u Europi mogla bi porasti za 72 % do 2036. godine.

To je jedna od najviših prognoziranih stopa rasta među izdvojenim kategorijama turističke potrošnje.

Za usporedbu, potrošnji u maloprodaji predviđa se rast od 69 %, rekreaciji, kulturi i sportu 66 %, a smještaju 58 %.

Takvi trendovi otvaraju prostor za razvoj kvalitetnijih restoranskih koncepata, hotelskih F&B odjela, lokalnih gastronomskih iskustava i dodatnih sadržaja koji povećavaju vrijednost boravka gosta.

Za hrvatsko ugostiteljstvo to može predstavljati važnu razvojnu priliku, osobito u destinacijama koje žele smanjiti ovisnost o kratkoj ljetnoj sezoni.

Istodobno, kvalitetna gastronomska ponuda zahtijeva stručne kuhare, konobare, barmene, sommeliere, voditelje restorana i F&B menadžere.

Ulaganje u gastronomiju nije samo ulaganje u prostor, opremu i ponudu. Jednako je važno ulaganje u zaposlenike koji stvaraju kvalitetu usluge i iskustvo gosta.

Poslovni turizam kao prilika za cjelogodišnje poslovanje

Accor predviđa da bi broj poslovnih dolazaka u Europu do 2036. mogao porasti za 50 %, dok se za putovanja radi odmora očekuje rast od 39 %.

Prema projekcijama, broj poslovnih dolazaka mogao bi premašiti 160 milijuna godišnje.

Takav razvoj posebno je relevantan za gradske hotele, kongresne centre, poslovne destinacije i objekte koji razvijaju MICE ponudu, odnosno organizaciju sastanaka, poticajnih putovanja, konferencija i događanja.

Za Hrvatsku to otvara mogućnost dodatnog razvoja poslovnog turizma u destinacijama s odgovarajućom prometnom povezanošću, smještajnim kapacitetima i kongresnom infrastrukturom.

Poslovni turizam može pridonijeti ravnomjernijoj raspodjeli turističke potražnje tijekom godine, a time i stabilnijem poslovanju dijela hotelskog sektora.

S aspekta zaposlenosti, cjelogodišnje poslovanje može olakšati dugoročnije planiranje kadrova, zadržavanje zaposlenika i razvoj stručnih timova.

Dugoročni rast zahtijeva drugačije planiranje radne snage

Hrvatski turizam već se suočava s potrebom usklađivanja sezonskog poslovanja, dostupnosti radne snage i očekivanja zaposlenika.

Dugoročne projekcije rasta dodatno naglašavaju važnost strateškog pristupa upravljanju ljudskim resursima.

Za poslodavce to znači da bi planiranje novih kapaciteta trebalo uključivati i procjenu budućih kadrovskih potreba.

Prilikom otvaranja novih hotela posebno je važno pravodobno definirati organizacijsku strukturu, rukovodeće pozicije, operativne timove i dinamiku zapošljavanja.

U postojećim objektima naglasak može biti na reorganizaciji poslovanja, edukaciji zaposlenika, poboljšanju produktivnosti i razvoju sustava zadržavanja kadrova.

Pritom važnu ulogu imaju kvalitetan recruitment, headhunting, HR savjetovanje i razvoj menadžmenta.

Turistički rast može stvoriti nove poslovne prilike, ali njihovo ostvarenje ovisit će i o sposobnosti poslodavaca da privuku, razviju i zadrže kvalitetne zaposlenike.

Budućnost hrvatskog turizma ovisit će i o ljudima

Accorove projekcije predstavljaju optimističan dugoročni scenarij za hrvatski turizam.

Mogućnost rasta stranih noćenja od 68 % i pozicioniranja Hrvatske među osam vodećih europskih odredišta pokazuje značajan razvojni potencijal.

No povećanje turističkog prometa samo po sebi nije jamstvo uspješnog i održivog poslovanja.

Za dugoročnu konkurentnost bit će potrebno uskladiti ulaganja u smještajne kapacitete, prometnu infrastrukturu, kvalitetu usluge, razvoj turističkih proizvoda i ljudske resurse.

Iz perspektive POSAO U TURIZMU, specijaliziranog portala i HR/recruitment partnera za hotelijerstvo i ugostiteljstvo, posebno je važno da se planiranje radne snage promatra kao sastavni dio turističkih investicija i poslovnih strategija.

Hrvatski turizam možda ima prostor za snažan rast do 2036. godine. No ključno pitanje nije samo koliko ćemo gostiju privući, nego i hoćemo li imati kvalitetne ljude, menadžment i radne uvjete potrebne da taj rast pretvorimo u dugoročnu konkurentnost.


Izvori i dodatne informacije

1. Accor – The Changing Face of Europe's Tourism Map to 2036

Međunarodno izvješće hotelske grupacije Accor, izrađeno na temelju prognoza Tourism Economicsa.

https://group.accor.com/en/trends-insights

2. Accor – ibis Styles Zagreb (Opening Q1 2027)

Službena stranica hotela s informacijama o lokaciji, sadržajima i planiranom otvaranju u prvom tromjesečju 2027.

https://all.accor.com/hotel/C5W3/index.en.shtml

3. Hrvatski zavod za zapošljavanje – Sezonsko zapošljavanje u 2026. godini

Službeni statistički podaci za razdoblje siječanj – rujan 2026.

https://www.hzz.hr/statistika/sezonsko/sezonsko-zaposljavanje-u-2026-godini/

4. Lider – Hrvatska bi do 2036. mogla ostvariti 68 posto više stranih noćenja

Objavljeno 26. listopada 2026.

https://lidermedia.hr/tvrtke-i-trzista/hrvatska-bi-do-2036-mogla-ostvariti-68-posto-vise-stranih-nocenja/

5. HRB – Accor: Novi putnici i destinacije do 2036. preoblikovat će turističku kartu Europe

Stručni medijski pregled Accorova izvješća i ključnih europskih turističkih trendova.

https://hrb.hr/accor-novi-putnici-i-destinacije-do-2036-preoblikovat-ce-turisticku-kartu-europe/28617

Ilustracija: POSAO U TURIZMU / AI vizual prema podacima iz Accorova izvješća.